Kualu Lumpur, Malaizia (www.mediaonetimor) – DILI, 29 Juñu 2025
Grupu “Bso’ot” ka tebe-tebes tradisionál no “Bijo Meto” hosi Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA), reprezenta hosi suku Usi-taco, aprezenta hodi halo animasaun bá partisipante sira iha Konferénsia Komunidade Luzo-Aziátika (APCC) bá dala-haat iha CCD, loron da-toluk ka loron ikus, domingu (29/06/2025).
Tebe-tebe Bso’ot hala’o hosi mane no feto. Bso’ot ne’e indika bá mane sira no Lelet ne’e indika bá feto sira.
Lia-fuan Bso’ot no Lelet mai-hosi lian Baikenu ho sentidu Tebe-Tebe. Kultura Bso’ot no Lelet hatudu identidade orijinál Atoni-oan hafurak ho ninia vestuáriu tradisionál sira mak hanesan:
. – ’́ ́ .
. – – ’́ ́
. ’ , ’́ – ’.
. – ’́ ́ .
. , ́ – ́ “ ”
. , ́ – ́ “”.
. , ’́ .
. .
. , . ́ : , ’ . ́ ’́ ̃ ̃ ́. , , ́ . , , ’́ ́ .
. ‘ , . ’ ’ ’́ ’ ́ ’ ’ , .
Atoni-oan sira halo Bso’ot no Lelet ida-ne’e hodi hatudu ksolok ida ne’ebé laiha rohan, bainhira sira hetan vitória ruma, hosi luta ka funu ne’ebé naruk. Atoni-oan sira mós halo kultura Bso’ot no Lelet, bainhira iha atividade importante sira mak hanesan: Iha tempu fase-matan bá bebé ne’ebé foin moris, Iha momentu hafolin feto, iha momentu halouma lulik no iha momentu simu bainaka importante iha eventu ruma.
Ema hamutuk rua nulu resin hitu (27) ka bele liu, kompostu hosi feto no mane mak involve iha toka Bso’ot no Lelet ida-ne’e.
Iha oportunidade ida ne’e sira tebe hodi forma letra hamutuk haat mak hanesan: Letra A sigla, Atoni, Letra O sigla Oecusse no Letra T no L sigla Timor-Leste.
Kona-bá kultura Bijo Meto. Lia-fuan “Bijo Meto” mai hosi lian Baikenu ho lia-fuan badak rua maka hanesan Bijol katak Biola no Meto katak Atoni-oan, nune’e lia-fuan Bijo Meto signifika katak Atoni-oan sira nia Biola.
Hanesan mós tipu múzika tradisionál ida hosi Rejiaun Administrativa Espesiál-Oecusse Ambeno, ne’ebé halo hosi ai maran ne’ebé mamar, hodi bele eskulpidu.
Bijo meto iha de’it tali hamutuk haat. Bai-bain Atoni-oan sira toka Bijo Meto, alende halo animasaun, nune’e mós hodi fó Bem-Vindo ka bolu ema hotu-hotu atu mai hamutuk, hodi hahú serimónia importante ruma.
Ema hamutuk sanulu resin rua (12) ka bele mós liu kompostu hosi feto no mane mak involve iha toka múzika tradisionál Bijo Meto ida-ne’e.
Partisipa iha sesaun loron da-toluk ne’e mak hanesan Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, membru Governu sira, reprezentante Komunidade Portugueza hosi Malaca (Malázia), Burghers Portugu ezes hosi Batticaloa (Sri Lanka), Bayingyis hosi Vale Mu (Mianmar), Paróquia sira hosi Conceição, Sta. Cruz no Nossa Senhora do Rosário (Tailândia), Macau (China), Goa (Índia), Tugu Mardijkers hosi Jakarta no Larantuqueiros ka Topasses hosi illa Flores nian (Indonézia).
Konferênsia ne’e mós halibur akadémiku sira, investigadór sira, líder kulturál sira, artista no dignitáriu mai-hosi mundu luzófonu hodi partilla rezultadu hosi sira-nia estudu no diversas esperiénsias inklui estudante hosi Universidade sira iha Dili no konvidadu sira. (Asesu Youtube-https://www.youtube.com/@Media1Timor/Facebook- https://www.facebook.com/Media1Timor/Iha moos Kursu Jornalizmu no Lian Inglesh)

















































Ita nia komentariu konaba post ne'e.