Hakerek nain Moises Vicente (Publikasaun www.mediaonetimor.co)
Kazu sira kona-bá fabrikasaun no sirkulasaun osan falsu nian foin lalais ne’e sai hanesan atensaun públiku ka ema hotu halo debate iha midia sosial facebook sira no iha eskola, merkadu laran no iha fatin hotu-hotu. Iha loron 27 Fevereiru 2026 Banco Centrál Timor-Leste (BCTL), Polícia Cientifica Investigação Criminal (PCIC) no Diresaun Servisu Investisaun Kriminal (DSIK) deteta katak iha ona sirkulasaun osan falsu sentavu 200 iha merkadu nasional. No Jerente Operasaun Moeda husi BCTL, Antonio Esperito Santo hateten osan falsu ne’e BCTL identifika 27 Fevereiru 2026 bainhira sira halao servisu bankariu nina, ne’ebe kliente sira lori fó banku mak deteta katak osan falsu kahur ho osan orijinál.
Lee Notísia Ekonomia: Liberdade Ekonomia Timor-Leste Presiza Atensaun Ba Setór Agrikultura
Kona-bá montante moeda falsa ne’e rasik daudaun ekipa sei halo identifikasaun, nune’e seidauk bele fó sai total hira, maibé tenke informa lalais ba públiku atu hatene. “Hakarak informa, ba públiku katak agora BCTL serbisu hamutuk ho autoridade kompetente sira identifika ona sirkulasaun osan falsu sentavu 200 tinan 2017 ne’ebé produs hosi kriminozu sira no sirkula ona iha ita-nia rai-laran. Posivelmente sirkula liu hosi merkadu, loja, estasaun gazolina ka gazoél, vendadór móvel, jogu no fatin sira ema sosa no fa’an sasán,” Antonio Espirito Santo hatete iha konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha BCTL.
Iha tinan sanulu resin rua liubá ba kotuk (2014), tuir relatóriu sira husi Organizasaun Naun Governamental Sosiedade Sivil Fundasaun Mahein (FM) fó sai katak hetan informasaun kona-bá osan falsu U$20 dolar Amerika ne’ebé sirkula iha Dili-laran. Sorte bo’ot to’o agora kuaze osan falsu ne’ebé sirkula ho kualidade ida ne’ebé aat no fasil atu hatene. Fundasaun Mahein embora nune’e hakarak atu fó-hanoin ba ninia lee-na’in sira atu matan-moris kona-bá osan-tahan falsu hirak ne’e konsidera la’os osan ne’ebé legál no sei la simu iha Banku ida ne’ebé deit. Tuir Hakerek Na’in nia observasaun durante ne’e se los mak halo hodi produs osan falsu sira ne’e iha país Timor-Leste?.
Pergunta ida ne’e, se los mak bele resposta ka orgaun kompetente bele resposta ba ita hotu. Ita hotu ho kuidadu, dala ruma besik ona (ElPres) Eleisaun Presidensial no besik ona (ElPar) Eleisaun Parlamentar sempre iha sirkulasaun ho osan falsu iha públiku nia leet. Hanesan foin dadaun fulan Marsu 2026 ne’e iha loja supermerkadu ida iha Dili laran, restaurante balu no iha to’o munisipiu ne’ebá, sosa na’in ida ba loja refere, kasir na’in iha loja refere lakoi simu ona osan centavus 200 lakoi simu los, no públika hotu akompanha iha mídia social halo video iha facebook viral los. Ka iha parte seluk konflitu Iraun vs Israel hamutuk ho Estadus Unidus Amérika nia forsa militár harahun halo funu hasoru nasaun Iraun hodi hamate Iraun nia bo’ot. Ne’e mak ema balu buka aproveita situasaun sira ne’e hodi hamate osan centavus 200 dehan katak osan falsu?. Ka loja China sira balu mak halo manovra oin-oin hodi hamate, ita nia osan centavus 200 ne’e. No osan dollar Amerika hakarak eziste lolos iha Timor-Leste?.
Iha lidun seluk, peritu ekonomia Sharia Dr. Arim Nasim, S.E., M.Sc., A.K. subliña katak, “bazeia ba faktu istóriku sira, sistema monetáriu osan-mean no osan-mutin labele haketak hosi subsistema ekonómiku sira seluk no mós podér polítiku balu nian. Efetivu la’ós de’it hetan apoiu hosi nasaun ida maibé nasaun ida ne’ebé forte.” Tuir nia, implementasaun atuál ba sistema dinar no dirham ladún efetivu tanba poténsia globál sira, iha kazu ne’e Estadus Unidus Amérika no nasaun kapitalista sira ne’ebé uza osan fiat ka osan surat-tahan hanesan instrumentu kolonizasaun nian, sei la fó dalan ba nasaun ida atu uza moeda osan-mean no osan-mutin.
Iha Lei-Inan Constituição República Democrática de Timor-Leste (RDTL) deklara katak:
Artigu 142˚ (Sistema Finansa nian)
Lei mak halo sistema finansa nia estrutura atu bele garante formasaun, kaptasaun no seguransa poupansas sira, no mós aplikasaun meiu finanseiru sira-ne’ebé presiza ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál.
Artigu 143˚ (Banku Sentrál)
- Estadu tenke harii banku sentrál nasionál ida ko-responsavel ba definisaun no ezekusaun polítika monetáriu no finanseiru.
- Lei mak define funsaun no relasaun entre banku sentrál, Parlamentu Nasionál no Governu, bainhira salvaguarda autonomia jestaun instituisaun finansa nian.
- Banku sentrál iha kompeténsia eskluzivu atu halo no fó-sai moeda nasionál.
Iha parte seluk, ema ne’ebé halo produs ho osan falsu ne’e krime, tuir Lei Kodegu Penal Timor-Leste hatete klaru:
Artigu 307˚ (Kontrafasaun moeda)
- Sé mak halo kontrafasaun moeda, ka depresia moeda metálika lejítima, ho intensaun atu tau iha sirkulasaun hanesan tebes nian sei kondena ho pena prizaun husi tinan 2 to’o 10.
- Enkuantu ema ne’e aleinde pratika faktu sira ne’ebé hakerek tiha iha númeru anteriór, koloka moeda iha sirkulasaun efetiva maka pena sei hatodan husi katoluk ida iha limite másimu.
- Sé mak tanba akordu ho falsifikadór, tau ba fa’an, ka iha sirkulasaun ka husi kualkér meiu seluk fó-sai moeda ne’e sei kondena ho pena prizaun husi tinan 2 to’o 10.
Artigu 308˚ (Pasajen moeda falsu)
Sees husi kazu sira ne’ebé temi tiha iha artigu anteriór, sé mak hetan atu tau iha sirkulasaun ka tau iha sirkulasaun efetiva hodi fa’an ka liuhosi kualkér meiu fó-sai moeda kontrafasaun ka depresia hanesan tebes nian sei kondena ho pena prizaun husi tinan 2 to’o 6.
Ikus liu, Hakerek Na’in nia konkluzaun katak ba kazu sirkulasaun no falsifikasaun osan falsu iha Timor-Leste, husu ba autoridade kompetente sira hanesan autoridade seguransa Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) hamutuk ho Polícia Cientifica Investigação Criminal (PCIC) buka tuir no buka hatene tuir ema sira ne’ebé gosta hakarak produs buat osan falsu. Aktu ida ne’e krime tuir Lei Kodegu Penál Timor-Leste deklara klaru los. Ita hotu mos tenke matan moris no neon nain, tamba tinan oin 2027 besik ona ba (ElPres) Eleisaun Presidensial ema balu lansa halo osan falsu hodi sirkula iha povu nia leet, hodi sosa votus ho osan falsu sira ne’e. Husu ba povu hotu-hotu iha territoriu nasional Timor-Leste no Timor-oan balu iha rai liur ne’ebá tenke matan kroat hodi hare.
Referensia:
- BCTL Identifika Moeda falsa sentavu 200 srikula iha merkadu nasional. Disponivel iha:https://tatoli.tl/2026/03/04/bctl-deteta-moeda-falsa-sentavu-200-sirkula-iha-merkadu-nasional/.
- Constituição da RDTL, Artigu 142˚ kona-bá Sistema Finansa nian no Artigu 143˚ Banku Sentrál.
- Komunidade Sira Hahu Troka Osan 200 Sentavu iha Banku Sentral Tanba Loja ho Merkadu Hahu Lakoi Simu. Disponivel iha:https://neonmetin.info/buletin/2026/03/13/komunidade-sira-hahu-troka-osan-2-00-sentavu-iha-banku-sentral-tanba-loja-ho-merkadu-hahu-lakohi-simu/.
- Lei Kodegu Penál Timor-Leste, Artigu 307˚ kona-bá Kontrafasaun moeda no Artigu 308˚ Pasajen Moeda Falsu.
- Loja no Kioske Balun iha Dili Komesa La Simu Tranzasaun ho Moeda Sentavu 200. Disponivel iha:https://tatoli.tl/2026/03/13/loja-no-kioske-balun-iha-dili-komesa-la-simu-tranzasaun-ho-moeda-sentavu-200/.
- Marak Uang Palsu Butuh Solusi Menyeluruh Disponivel iha:https://johnson.co.id/opini-marak-uang-palsu-butuh-solusi-menyeluruh/.
- Moeda Falsu 200 Sentavus iha Timor-Leste Perspetiva Juridika Kona-bá Krime Falsifikasaun Moeda. Disponivel iha:https://tatoli.tl/2026/03/10/moeda-falsu-200-sentavus-iha-timor-leste-perspetiva-juridika-kona-ba-krime-falsifikasaun-moeda/
- Osan Falsu. Disponivel iha:https://www.fundasaunmahein.org/2014/07/03/counterfeit-money/.
- Xefe Governu Orienta BCTL Halo Kompana Sensibilizasaun Kona-ba Moeda Falsa. Disponivel iha:https://tatoli.tl/2024/05/09/xefe-governu-orienta-bctl-halo-kampana-sensibilizasaun-kona-ba-moeda-falsa/.
Artigu ida-ne’e la reprezenta instituisaun ne’ebé hakerek-na’in haknar-an ba, maibé artigu ida-ne’e opiniaun pesoál. Hakerek-na’in: Alumni Universidade da Paz (UNPAZ)-Direito Criminal no Instituto Superior Cristal (ISC)-Sociologia. Iha sujestaun ruma bele haruka iha email: [email protected] ou liga +670 75320690.













































Ita nia komentariu konaba post ne'e.