(Reportájen Jornalista Iria da Cunha-Francisca Ximenes)
Dili (www.mediaonetimor.co) – Joven sira tenke aprende barak husi veteranu sira nia esperensia espiritu misaun no disiplina hodi iha kapasidade ba asaun lideransa iha diversidade; orijen kultura, relijiaun no mos diversidade politika nia laran, hodi tau interese Nasaun Timor-Leste (TL) ás liu interese pesoál sira nian.
“Ba foinsa’e sira, inklui sidadaun Timorense hotu-hotu tenke aprende husi ezemplu imi nia Pai no imi nia Avo sira (Veteranu sira-Red), ne’ebé tau interese públiku, interese nasaun, interese komunidade, no interese familia ás liu sira nia interese pesoál ka individuál”.
Lia fuan hirak ne’e kasu husi Prezidenti Repúblika (PR), José Ramos Horta iha nia deskursu iha ambitu komemorasaun loron nasionál veteranu nian iha edifisiu Konsellu Kombatente Libertasaun Nasional (CCLN-sigla portugues), Tersa, (03/03/2026).
PR Ramos Horta esplika liutan, TL nia liberdade laos simu husi ístoria. Maibé, hetan ho kontista no sakrifisiu oioin. Liu husi organizasaun unidade ho espiritu misaun veteranu sira nia reprezenta kapitál humanu no morál ne’ebé labele sukat inkoporavel.
Katak PR Ramos Horta, Veteranu sira maka lori sira nia ulun no kabas iha disiplina forte hodi hetan kapasidade hala’o asaun lideransa iha parte oioin. Lidera demonstraraun, lidera diversidade husi orijem kultura oioin. Diversidade relijiaun, politikas, obstakulu no lidera forsa.
“Imi (Veranus-Red) hatudu imi bele mai husi fatin ho kultura oioin, relijiaun oioin, no moris iha fatin diferente. Maibé diversidade hirak ne’e, laos obstaklu iha fiar politika nian. Diversidade ne’e sai forsa liutan hodi hetan unidade no vitoria ba Timor-Leste (TL) nia independensia”, PR Ramos Horta subliña hodi hatutan.
Nune’e, rekoñesementu ba kombatente libertasaun nafatin iha liña oioin ba dezenvolvimentu nasionál. Tenke hakruk, fó onra ba eroi no martires hotu-hotu ne’ebé tinan rua nulu resin haat nia laran. Maske sira iha difikuldadae oioin, maibé sira ho korajen aten brani no disiplina ba sira nia fé rasik to’o hetan independensia TL.
Nune’e PR Ramos Horta husu ba foinsa’e no Timor oan sira atu aprende husi ezemplu veteranu sira nia dedikasaun no sakrifisiu ne’ebé maka sai ai riin boot ba futuru Nasaun TL. Futuru ne’ebé defisil liu tan fali luta uluk liu nian.
Tempu defisil ne’ebé lao daun-daun ne’e PR Ramos Horta hatete, nu’udar luta seluk no dedikasaun ne’ebé joven no Timor oan sira infrenta. Laos deit luta ba liberdade politika, maibé mos tenke luta ba dezenvolvimentu iha liberdade ekonomika no dignidadae sosiál ne’ebé sai asuntu importante liu ba ema hotu-hotu nia moris diak.
“Iha situasaun agora laos deit luta ba liberdade politika. Maibé mos luta ba liberdade ekonomika no dignidadae sosiál tenke tau iha prioridade ás liu. Nune’e, hotu-hotu bele moris diak liutan”, PR Ramos Horta hatete hodi hatutan liutan.
Veteranu sira nia luta nafatin iha oin ba dezenvolvimentu nasionál. Veteranu sira maka tenke promove poupansa ne’ebé nesesaria atu finansia projetu foun. Hanesan; uma, negosiu no investimentu iha area potensiál sira.
Dehan PR Ramos Horta, Nasaun TL iha area potensiál; agrikultura, peska, floresta, turizmu, industria enerjia no serbisu sira ne’ebé aposta iha ekonomia verde no azul. Area potensiál hirak ne’e presiza atu dezemvolve nu’udar projetu foun ba liberdade ekonomika no dignidadae sosiál Timor oan sira nia moris.
“Husu ba ita hotu atu hametin didiak disiplina instituisional hodi kumpre loloos komprimisiu ho povu nia ejijensia. Povu ejiji ho ita maka organiza didiak hodi kombate no kontra pobreza. Tenke hamate fenomena kiak liu mukit, sub nutrisaun, stenting (rasa badak-Red) no seguransa alimentar”, PR Ramos Horta ko’alia hodi husu hotu-hotu nia atensaun.(Asesu Youtube-https://www.youtube.com/@Media1Timor/Facebook- https://www.facebook.com/Media1Timor/Iha moos Kursu Jornalizmu no Lian Inglesh)












































Ita nia komentariu konaba post ne'e.