(Hakerek Na’in Zado Oliviera hela Iha Dili, Timor-Leste)
Dili (www.mediaonetimor.co) – Bainhira ita ko’alia kona-ba bandeira Xefe Estadu ida nian, ita la’os refere de’it ba bandeira nasionál regulár ne’ebé dada hasa’e iha edifisiu públiku sira.

Maibé iha mos versaun espesiál ida kona-ba bandeira ne’ebé dezeña atu reprezenta no marka prezensa; autoridade ka pozisaun Xefe Estadu ida nian. Hanesan ba Prezidente, Liurai ka Liurai-feto, iha okaziaun oioin. Bandeira ida-ne’e baibain hanaran padraun prezidensiál ka padraun reál.
Iha bandeira padraun prezidensiál ka padraun reál sinál potensiál liu maka buat Kinur be borda haleu Bandeira nia ninin. Iha lian Português hanaran, “Franja Dourada”, nu’udar hakerek nain ha’u ladun hatene iha lian Tetun INL ne’ebé apar ba lia fuan ne’e.
Signifikadu husi lia fuan, ‘franja dourada’ mak, tali-borda ho koor hanesan osan mean ne’ebé uza iha bandeira ninin, atu fó importansia no vizuál Estadu ida nian. Ka liafuan detallu bele dehan ‘Borda Kinur’ hanesan aksesóriu ornament ka dekorativu. Maibé, ne’e la’os halakon kode bandeira official nian.
Iha Orgaun Estadu Presidensia Repúblika nia regra protokolar bele permite uza bandeira ho “franja dourada” iha sala serimóniál sira. Bele mos uza iha tomada-de-pose, desfile militár, ka vizita diplomátika sira.
Simbolu borda kinur ne’e hodi “Fó prestíjiu” iha konteksu bandeira nian signifika, fó dignidade, honra no respeitu ba bandeira hanesan símbolu soberania no unidade nasionál.
Exemplu ki’ik ida ita hare iha Imblema Nasionál Timor-Leste. Iha Prezidensia Repúblika nia logo Imblema Timor-Leste ne’e forma ho koor ‘osan mean’ hatudu Simbolu Estadu Timor-Leste nian ne’ebé a’as no fó respeitu, ne’e laos hodi halakon fali nia original.
Nune’e hakerek na’in aprezenta ho klaramente aspetu no razaun balu, tanba saida maka bandeira sira-ne’e iha ornamentu adisionál, inklui tali-borda ho kor osan-mean nian hanesan iha kraik ne’e:
- : Bandeira Xefe Estadu nian dezeña atu fó onra ka respeitu, dignidade no majestade ba liurai ka liurai feto, hosi kargu a’as liu iha nasaun ida. Uza ornamentasaun hanesan fiu osan-mean, iha lian Português hanaran‘franja dourada’, bordadu ho kor kinur ne’e, ho objetivu atu hasa’e nia formalidade no prestíjiu. Ida-ne’e símbolu vizuál ida hosi podér ezekutivu no unidade nasionál. Bandeira ne’e dalabarak utiliza iha fatin sira ne’ebé Xefe Estadu marka prezensa ka hala’o kna’ar ofisiál bá.
- : Iha protokolu serimónia estadu, nasionál no internasionál mos sempre uza iha momentu seremonial sira. Bele mos uza iha desfile militár, tomada-de-pose, ka vizita diplomatika sira.
- ́ ́ ́: Bainhira Xefe Estadu iha sira nia palásiu ka rezidénsia ofisiá sira, bandeira ida-ne’e bele huu nu’udar sinál sira nia prezensa.
- ́ ́ : Bandeira ne’e mos hatudu beibeik iha karreta ofisiál sira, ka ró sira ne’ebé Xefe Estadu uza. Ida-ne’e sai hanesan indikadór vizuál ida ne’ebé klaru kona-ba lider nia prezensa no autoridade.
Hirak ne’e hotu, iha duni nia indikasaun protokolu nian. No uza iha momentu seremonia adisionál de’it. La’os hodi halo fali invensaun lae’e. (Asesu Youtube–https://www.youtube.com/@Media1Timor/Facebook- https://www.facebook.com/Media1Timor/Iha moos Kursu Jornalizmu no Lian Inglesh)
Ita nia komentariu konaba post ne'e.