(Reportajen Jornalista Iria Da Cunha)
Baucau (www.mediaonetimor.co) – Governu liu husi Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosiál (Secoms), realiza meet the press iha Munisipiu Baucau hodi diskute polítika desentralizasaun administrativa no preparasaun poder lokál ba eleisaun ne’ebé sei realiza iha tinan 2027.
“Implementasaun poder lokál ne’e sei halo Governu sai besik liu ba povu, hodi hadia jestaun rekursus no hasa’e partisipasaun komunidade iha prosesu dezenvolvimentu”, hatete Ministru Estatal, Tomas Do Rosario Cabral ba Jornalista sira iha meet the press ne’ebé organiza no modera husi Secoms, Expedito Loro Dias Ximenes, iha Munisipiu Baucau, iha semana dahuluk Fulan Abril 2026.
Akompaña iha programa meet the press ne’e Prezidente Autoridade Minisipiu (PAM) Baucau, Veneranda Lemos Martins, no programa ne’e hetan kobertura hosi Jornalista Media ONE Timor no jornalista hosi media sira seluk husi Kapitál Dili no mos media hirak ne’ebé hala’o knaar iha Munisipiu Baukau, Viqueque no Lospalos.
Secoms Expedito iha nia abertura esplika katak, meet the press ne’ebé bain-bain hala’o iha Kapitál Dili, tenki realiza iha Munisipiu Baucau nu’udar parte ida ba sosializasaun preparasaun eleisaun estrutura poder lokal tinan 2027.
Iha meet the press ne’e, Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral hatete, implementasaun poder lokál sei halo governu sai besik liu ba povu, hodi hadi’a jestaun rekursus no hasa’e partisipasaun komunidade iha dezenvolvimentu.
Hateten Ministru Tomás Cabral, desentralizasaun ne’e mak mandatu konstitusionál tuir artigu 5 no 72 husi Konstituisaun RDTL. No Governu Konstitusionál da IX, iha kompromisiu atu realiza eleisaun munisípiu dahuluk iha tinan 2027.
“IX Governu Konstitusionál iha tinan 2025, hasai rezolusaun ida katak importansia ba implementasaun poder lokál ne’e bele la’o lalais liu. Tanba, poder lokál ne’e mai kedas husi primeiru Governu to’o iha IX Governu Konstituisionál”, tenik Ministru Tomas Cabral hodi hatutan.
Iha diferensa opiniaun entre governu sira uluk kona-ba modelu munisípiu. Balun dehan munisipiu to’o 33. Balun dehan to’o 65. No mos balun seluk hakarak uza sistema rejiaun. Maibé ikus mai hili modelu ida ne’ebé efisiente atu evita despeza boot iha rai ki’ik hanesan Timor-Leste (TL).
Katak Ministru Tomás Cabral, estrutura poder lokál sei inklui Prezidenti Munisípiu ho Vice Prezidenti no Asembleia Munisipál. Durante períodu tranzisaun, autoridade munisípiu atual sei kontinua hala’o funsaun to’o implementasaun kompleta.
Katak Ministru Tomás Cabral, prosesu planeamentu hahú husi nivel aldeia no suku liu husi sorumutu komunidade atu determina prioridade dezenvolvimentu.
Aliende ne’e Ministru Tomas Cabral dehan, iha munisipiu sira sei iha konsellu koordenasaun no konsellu konsultidu hirak ne’ebé subtitui hela asembleia. Nune’e, asembleia munisipal ne’ebé seidauk iha, konsellu ne’e maka hala’o nia funsoens.
“Asembleia ne’e konvoka iha nivel munisipiu. Konsellu ne’e importante tebes ho papel hodi aprova planu ho orsamentu munisipiu nian. Tanba, daun-daun ne’e munisipiu sira seidauk iha poder lokal. Entaun orasamentu mai husi envolopiskal governu sentral nian. Konsellu ne’e mak aprova hodi ba ministériu finansas bele hetan envolopefiskal”, tenik Ministru Tomas Cabral.
Esplika Ministru Tomas Cabral, konselu ne’e mai husi reprezentasaun partidu politikus ne’ebé asentu iha Parlamentu Nasionál, iha reprezentasaun lideransa komunitariu, iha reprezentasaun organizasaun sira, iha reprezentasaun juventude feto no mane, no iha reprentasaun konvensoens relijioju sira.
Ministru Tomás Cabral hateten katak, transparénsia mos sai prioridade, ne’ebé munisípiu sira tenki publika planu asaun anual no ezekusaun orsamentu iha portal online, hodi fasilita fiskalizasaun husi Câmara de Contas.
Relasiona ho eleisaun iha tinan 2027 Ministru Tomás Cabral dehan, kandidatu Prezidenti Munisípiu bele mai husi independente ka apoiu partidu polítiku, ho rekizitu mínimu hanesan apoiu asinatura komunidade.
Ministru Tomás Cabral remata meet the press ne’e, husik hela mensajen hodi husu ba autoridade no komunidade sira atu prepara an diak, hadi’a kapasidade no estrutura organizasaun. Tanba povu sei hili lider ne’ebé iha planu, programa no asaun diak ba dezenvolvimentu.
“Hadia imi nia funsionamentu. Prepara imi nia kondisoens atu kompete iha eleisaun tinan 2027. Tamba povu sei vota figura ida ho sira nia intensaun atu hadia sira nia rai ba moris ne’ebe diak liutan. Ba populasaun sira, husu atu vota ba ema ne’ebé imi iha konfiansa ba sira atu fó imi moris diak. Ho sentidu planu diak, programa diak, no asaun ida diak”, husu Ministru Tomas Cabral.(Asesu Youtube-https://www.youtube.com/@Media1Timor/Facebook- https://www.facebook.com/Media1Timor/Iha moos Kursu Jornalizmu no Lian Inglesh)












































Ita nia komentariu konaba post ne'e.